4 razdoblja metaboličkog života: Kako ljudsko tijelo troši kalorije kroz životni vijek?

Herman Pontzer i suradnici obradili su podatke od preko 6400 ljudi. Naše tijelo prolazi kroz 4 razdoblja metaboličkog života.

Koliko pojedeš kalorija, toliko trebaš i potrošiti, kako bi osigurao/la zdravu tjelesnu težinu. Koliko puta ste ovo čuli? Ako pojedeš više nego što potrošiš, onda ćeš se debljati. Ako pojedeš manje od potrošnje onda ćeš mršaviti. Kada vježbamo uvijek imamo na umu kako trošimo energiju, dok nikada ne mislimo, barem većina nas, kako naše tijelo troši 55-70% energije koje pojedemo i popijemo na stanične kemijske procese koje nas održavaju živim. – piše Kim Tingley.

Razgovarala je sa Hermanom Pontzerom, koji kaže: “Ako želite ostati živi, određivanje ukupne dnevne potrošnje energije govori vam koliko kalorija trebate. Ali također vam govori kako tijelo funkcionira. Ne postoji izravnija mjera za to od potrošnje energije.”

Nedavna studija baca novo svjetlo kako ljudsko tijelo sagorijeva kalorije kroz životni vijek. Naime, Pontzer i ekipa obradili su više od 6400 pojedinačnih podataka ukupnih dnevnih potrošnji energije za muškarce i žene u dobi od 8 dana do 95. godine života. Poprilično velik raspon mjerili su sa vrlo točnom i skupom metodom dvostruko označene vode.

4 razdoblja metaboličkog života

Zaključak studije? Ljudsko tijelo prolazi kroz 4 razdoblja metaboličkog života.

Prva faza su novorođenčad do prve godine života. Metabolizam novorođenčadi je sličan metabolizmu odraslih. Kada su stari oko mjesec dana, njihov metabolizam počinje naglo rasti, sve dok između 9 i 15 mjeseci ne bude i do 50% viši nego kod odrasle osobe – to je isto kao i kada odrasla osoba sagorijeva oko 4000 kalorija dnevno.

U drugu fazu spadaju maloljetnici. Njima između 1. i 2. godine potrošnja energije počinje opadati i nastavlja padati do otprilike 20. godine.

Treća faza su odrasle osobe, kojima je nakon 20. godine potrošnja energije stabilna sljedećih 40 godina. Potrošnja energije odraslih izuzetno je stabilna, čak i tijekom trudnoće i nakon poroda. Sa 55 sagorijevate kalorije jednako učinkovito kao sa 25. Ovo je za neke najintenzivnije doba kada i sa dodatnim treninzima žele trošiti kalorije. Međutim, vaš trening sagorijeva manje kalorija nego što mislite.

Oko 60. godine ulazimo u 4. fazu kao stariji odrasli. Potrošnja energije počinje padati za 0.7% i nastavlja se tako do kraja naših života.

Nakon što su istraživači usporedili i kompenzirali veličinu tijela i količinu mišića koju ljudi imaju, nisu pronašli nikakve razlike u metabolizmu između muškaraca i žena.

Naravno, bilo je odstupanja od prikazanog metaboličkog obrasca potrošnje energije, što je i za očekivati. Pojedinci su imali i do 25% veću prosječnu potrošnju, a neki i do 25% nižu prosječnu potrošnju.

Metoda dvostruko označene vode

Računanje energetske potrošnje prije 1980. godine bilo je iscrpljujuće i manje točno. Ispitanici su morali biti u laboratoriju i prolaziti kroz testove. Ti rezultati su bili manje točni, jer su mjerili potrošnju u jednom dnevnom periodu, a sve dok se ispitanici odmaraju. U ovoj studiji Pontzer i ekipa računali su energetsku potrošnju metodom dvostruko označene vode. Pojednostavljeno, računali su koliko ispuštamo CO2 kao nusproizvod. Metoda se počela koristiti krajem 1980. godine za najtočnije izračunavanje cjelodnevne energetske potrošnje.

Ispitanicima se daje voda u kojoj su elementi vodika i kisika “obilježeni” korištenjem izotopa. Nakon što ju popiju, ispitanici nastavljaju redovitu aktivnost i daju nekoliko uzoraka urina (ili krvi ili sline) u tjednu. Potrošnja energije izračunava se mjerenjem brzine kojom sudionici eliminiraju obilježeni vodik, koji netaknut prolazi kroz tijelo, u odnosu na obilježeni kisik, od kojih se dio izdiše kao ugljični dioksid, otpadni produkt naših stanica koji pretvara gorivo u energiju. Udio označenog kisika koji nedostaje omogućuje istraživačima da odgonetnu koliko je ugljičnog dioksida ispušteno, a time i potrošnju kalorija. – piše Gina Kolata u New York Timesu.

4 razdoblja metaboličkog života prikazana u novoj studiji pokazuju kako ne postoji stalna stopa potrošnje energije po kilogramu. Stopa ovisi o dobi. To je u suprotnosti s dugogodišnjim pretpostavkama koje su znanstvenici o znanosti o prehrani imali.

Ova studija otvara istraživačima brdo pitanja. Koje su karakteristike ljudi kojima je cjelodnevna energetska potrošnja ispod ili iznad prosjeka kroz ta 4 razdoblja? Kako možemo prilagoditi prehranu kroz sva razdoblja? Možemo li spriječiti neku bolest ako pravilno postavimo prehranu kroz novootkrivena razdoblja?

---