Izvješće: Da, bilo je napretka, međutim to neće biti dovoljno.
New York Times objašnjava da nismo uopće na putu do zadanog maksimalnog povećanja temperature od 1,5°C do kraja 2100. godine
Ekipa se sastaje ove godine u Glasgowu, na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2021. godine, skraćeno COP26. Kažu da je ovo 26. po redu, zato i broj u imenu/hashtagu. Zapravo je trebala biti 202o. godine, ali je otkazana, jer Covid19.
S obzirom da je domaćin zapravo UK, Boris Johnson nam je dao uvodnu riječ i neke smjernice, te neka očekivanja:
- Globalno osigurati ‘net zero’ emisiju do sredine stoljeća, a gornja granica povećanja temperature je 1.5°C
- Prilagodba radi zaštite zajednica i prirodnih staništa
- Mobilizacija financija
- Zajednička suradnja radi ispunjenja (svih obećanja)
1. Globalno osigurati ‘net zero’ emisiju do sredine stoljeća, a gornja granica povećanja temperature je 1.5°C
Globalni konsenzus je do kraja 2050. godine doći do ‘net zero’ emisije. To znači da ćemo u atmosferu puštati onoliko plinova (npr: CO2) koliko se može i resorbirati.
Do proljeća 2021. godine više od 100 najvećih svjetskih kompanija — uključujući PepsiCo, Alaska Airlines, Colgate-Palmolive i divove s Wall Streeta poput Morgan Stanleya — obećalo je postići “net zero” emisiju do 2040. godine.
A kako ćemo i sa kojim alatima te ambiciozne ciljeve dosegnuti? Smanjivanje CO2 je prvi zadatak. Taj plin je esencijalan za život na zemlji, ali ga mi ljudi previše proizvodimo i puštamo u atmosferu.
Širom svijeta ljudi istražuju i pronalaze praktična rješenja za smanjenje emisije CO2. Moramo upotrebljavati niz rješenja zelene energije, jer jedno rješenje ne postoji niti je dovoljno. Neka od rješenja su energetska učinkovitost, obnovljiva energija, nuklearna energija, hvatanje i skladištenje ugljika (CCS).
Energetska učinkovitost
Energetska učinkovitost znači korištenje manje energije za proizvodnju proizvoda ili usluga. To može biti očuvanjem energije ili novim tehničkim rješenjima koja zaustavljaju rasipanje energije. Mnoga od ovih rješenja su jeftina i već dostupna, kao što je bolja izolacija za vaš dom, nove LED žarulje. Gledajte oznake na proizvodima i koristite više proizvode koji imaju veću energetsku učinkovitost.
Obnovljiva energija
Obnovljiva energija dolazi iz prirodnih resursa koji se prirodno obnavljaju kao što su sunčeva svjetlost i vjetar. Moderne tehnologije kao što su solarna energija, energija vjetra, geotermalna tehnologija, hidroenergija i neki oblici biomase uobičajeni su izvori obnovljive energije. Obnovljivi izvori energije važno su rješenje za naš klimatski izazov. Međutim to neće biti dovoljno.
Prema Solomon Goldstein-Roseu, svijet danas koristi 25 PWh (peta watt) struje. 25 triliona kWh struje. Većina od toga dolazi od tvornica koje koriste fosilna goriva. Za prelazak na čistu zelenu struju treba nam 12x više zelene struje.
25,000,000,000,000 x 12 = 300,000,000,000,000 kWh struje
– Solomon Goldstein-Rose @ TED
Čak 800 miliona ljudi u državama u razvoju trenutno nema pristup nikakvoj struji, a kamoli onoj koja dolazi od zelenih izvora. Bogatije države će morati tim državama napraviti pristup struji. I to je u redu, jer pristup struji ima razne prednosti: smanjuje siromaštvo, omogućuje lagan pristup obrazovanju, jača ekonomiju i javno zdravstvo.
Nuklearna energija (NE)
Nuklearna energija nastaje cijepanjem atoma u reaktoru, čime nastaje toplina za zagrijavanje vode u paru, koja okreće turbine i stvara električnu energiju. Brdo zelene i zdrave energije iz jednog atoma.
Proizvodnja topline i električne energije može se stvoriti iz nuklearnih procesa. Nuklearna energija je zelena energija. Upravo sada kada cijena prirodnog plina, nafte, ugljena na svjetskom tržištu divlja, a obnovljivi izvori energije ovisni o vremenskim prilikama (solarna energija, energija vjetra) ne uspijevaju isporučiti tražene količine energije, premijeri i predsjednici država širom svijeta najavljuju povratak nuklearnoj energiji.
Zagovornik NE, Michael Shellenberger u svom članku citira francuskog premijera Macrona: “The number one objective is to have innovative small-scale nuclear reactors in France by 2030 along with better waste management.”
Vlada Velike Britanije razgovara o izgradnji nuklearne elektrane u Walesu, koja bi osiguravala energiju za 6 miliona ljudi.
Finska zajedno sa Francuskom, Poljskom, Mađarskom i Češkom lobiraju kod Europske Unije kako bi nuklearnu energiju kategorizirali kao održivu.
Početkom listopada, japanski premijer Fumio Kishida, u parlamentu, zagovarao je svoje stavove za nuklearnu energiju. “Ključno je da ponovno pokrenemo nuklearne elektrane.” – rekao je Kishida.
SAD pokušava riješiti probleme klimatskih promjena sa planom predsjednika Bidena i demokrata, na način donošenja zakona koji bi proizvodnju nuklearne energije proširio sa sadašnjih 19% na 30% električne energije do 2030. i 50% do 2050. godine.
Je li NE sigurna?
Prva pomisao na nuklearnu energiju je sigurnost i nuklearni otpad. Koliko su sigurne nuklearke i koliko nastaje otpada?
Moderni obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, rastu i očekujemo da će igrati sve veću ulogu u našim energetskim sustavima u nadolazećim desetljećima. Tijekom tranzicije naših energetskih sustava moramo donijeti odluke o tome koje ćemo izvore odabrati. Sigurnost bi trebala biti ključni čimbenik.
Umjesto koliko su sigurne NE, idemo pitanje postaviti na drugi način: Koliki je mortalitet od različitih načina proizvodnja energije?
Kako bi stavili gornji graf u perspektivu, Our World in Data zamislio je jedan europski grad imenom Eurville, koji ima 187,090 stanovnika. Kada bi oni trošili godišnje 1 TWh energije dobivene od ugljena, godišnje bi umrlo 25 ljudi.
- Ugljen: u prosjeku 25 ljudi prijevremeno umire godišnje zbog zagađenja zraka
- Nafta: u prosjeku 18 ljudi prijevremeno umire godišnje zbog zagađenja zraka
- Plin: u prosjeku 3 ljudi prijevremeno umire godišnje zbog zagađenja zraka
- Nuklearna energija: prosječno nitko ne umire godišnje zbog zagađenja zraka. Treba proći čak 14 godina kada bi jedna jedina osoba umrla
- Vjetar: prosječno nitko ne umire godišnje zbog zagađenja zraka. Treba proći čak 29 godina kada bi jedna jedina osoba umrla
- Hidroenergija: prosječno nitko ne umire godišnje zbog zagađenja zraka. Treba proći čak 42 godine kada bi jedna jedina osoba umrla
- Solarna energija: prosječno nitko ne umire godišnje zbog zagađenja zraka. Treba proći čak 53 godine kada bi jedna jedina osoba umrla
4.2 miliona ljudi svake godine umire zbog zagađenja zraka
Air pollution (who.int)
Nuklearni otpad – koliko je siguran?
“Duboko u stijenama otoka Olkiluoto u jugozapadnoj Finskoj gradi se grobnica. Grobnica je namijenjena da nadživi ne samo ljude koji su je dizajnirali, već i vrste koje su je dizajnirale. Namjera mu je održati svoj integritet bez budućeg održavanja tijekom 100 000 godina, sposobna izdržati buduće ledeno doba. Prije sto tisuća godina Saharom su tekla tri velika riječna sustava. Prije sto tisuća godina anatomski moderni ljudi započinjali su svoje putovanje iz Afrike. Najstarija piramida stara je oko 4600 godina; najstarija sačuvana crkvena građevina stara je manje od 2000 godina.”
Gornji citat uzet je iz članka Pacific Standarda o podzemnom skladištu za nuklearni otpad u Finskoj. Da, skladišta nuklearnog otpada su vrlo sigurna.
Hvatanje i skladištenje ugljika (CCS)
Hvatanje i skladištenje ugljika (Carbon Capture and Storage) je tehnologija koja pomaže u zaustavljanju ispuštanja ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. CCS se već i danas koristi. Hvatanje CO2 je prvi korak u cijeloj tehnologiji. Prijenos CO2 sa jednog mjesta na drugo, je drugi korak, a treći korak je skladištenje CO2. U tvornicama kod izgaranja ugljena, nafte ili plina, nastaje CO2 i on se na tri načina može hvatati: kod pred sagorijevanja, poslije sagorijevanja i sagorijevanje sa kisikom.
Shell kao jedna od najvećih energetskih kompanija ima desetak projekata za CCS tehnologiju diljem Zemlje, naravno većina je uz potporu vlada.
Saudijski princ Mohammed bin Salman obavezao se da će najveći svjetski izvoznik nafte, Aramco, ima cilj postići ‘net zero’ emisiju stakleničkih plinova – uglavnom proizvedenih izgaranjem fosilnih goriva – do 2060. godine – 10 godina kasnije od SAD-a.
Zapravo sve energetske kompanije kojima je osnovna djelatnost u vezi ugljena, nafte ili plina moraju instalirati CCS sustave. Inače su gotove.
Hvatanje CO2 nije nova umjetnost; dizajneri podmornica i svemirskih letjelica to su činili desetljećima kako bi zrak na brodu bio pogodan za disanje. Je li sisanje ugljika iz zraka jedno od rješenja za našu klimatsku krizu?
Apple nastoji smanjiti emisije što je moguće niže i traže rješenja hvatanja CO2 temeljena na prirodi. S Conservation International (CI) i Goldman Sachsom, stvorili su Restore Fund vrijedan 200 milijuna dolara za ulaganja u prirodna klimatska rješenja, istovremeno nastojeći ostvariti financijski povrat. Svi napori pošumljavanja, obnavljanja savana i zaštita amazonskih prašuma, pomoći će im maknuti CO2, obnoviti ekosustave i osloboditi njihov put prema cilju neutralnosti ugljika do 2030. godine za sve njihove proizvode.
2. Prilagodba radi zaštite zajednica i prirodnih staništa
Sa ovim ciljem COP26 ekipe, priznajemo da su klimatske promjene već započele i da njihove posljedice već proživljavamo. Dakle, nismo uspjeli pobijediti klimatske promjene, nismo ih uspjeli zaustaviti, već ćemo pokušati umanjiti njihov utjecaj na Zemlju. Koliko ćemo u tome biti uspješni, ovisi od svakoga pojedinca na ovoj Zemlji.
Neki su već počeli i ide im sjajno. Na poluotoku Morvernu u Škotskoj, proizvođač Nc’nea Scotcha koristi 100% obnovljive energije i reciklira 99,97% svog otpada. Njihov lanac opskrbe je ugljično neutralan, a ambalaža im je 100% reciklirano staklo. Dakle, može se.
Apple je već ugljično neutralan u svim svojim globalnim operacijama, a obavezali su se da će svaki njihov proizvod imati ‘net zero’ utjecaj na okoliš do 2030. godine. Svih 175 Apple dobavljača prijeći će na korištenje 100% obnovljivih izvora energije. Ovim će prelaskom izbjeći više od 18 milijuna metričkih tona CO2 godišnje – što je ekvivalent uklanjanju više od 4 milijuna automobila s ceste svake godine.
Upravo, dok pišem ovaj tekst, ljudi pokušavaju smanjiti utjecaj COVID19 bolesti na društvo. Je li uspijevamo u tome? Negdje ide sjajno, negdje je OK, a negdje je katastrofa. Sa klimom nema takve zajebancije.
“The Maldives stands at the frontline of the climate change battle. We are one of the most vulnerable countries on Earth and therefore need to adapt to climate change.”
– Dr. Mohammed Waheed Hassan, Honorable Vice President of Maldives
Na Maldivima je situacija već kritična. Oni su 2008. godine tražili po svijetu zemljište za kupiti, gdje bi premjestili svoje stanovništvo. Kako bi premjestili stanovništvo.
3. Mobilizacija financija
Kako bi ispunile prva dva cilja, razvijene zemlje moraju ispuniti svoje obećanje da će do 2020. godine uložiti najmanje 100 milijardi američkih dolara godišnje za financiranje smanjenja posljedica klimatskih promjena.
Britanska vlada je napravila i prezentirala plan ulaganja kako bi smanjila troškove čiste topline. Poticati će svoje građane kako bi ugradili nisko ugljične sustave grijanja, kako bi zamijenili trenutne bojlere kroz 10 godina. Pokrenut je fond za inovacije vrijedan 60 milijuna funti kako bi sustavi čiste topline bili manji i lakši za instalaciju i jeftiniji za rad.
Ako želimo postići naše klimatske ciljeve, svaka tvrtka, svaka financijska tvrtka, svaka banka, osiguravatelj i investitor morat će se promijeniti.
– COP26
Krajem 10. mjeseca 2021. godine Boris Johnson najavio je vladin plan ulaganja privatnog sektora od 9.7 biliona funti u ‘zelene’ projekte.
Bill Gates i Boris Johnson, također krajem 10. mjeseca, najavili su ulaganje od 400 miliona funti u zajedničko investicijsko partnerstvo, usmjereno na tehnologije kao što su zeleni vodik, dugotrajno skladištenje energije i održiva zrakoplovna goriva.
Sada bi ovdje mogao nabrajati sva ulaganja koja su najavljena i koja se upravo odvijaju, ali malo je ova jedna stranica. Trebati će hrpa novca i svi to znamo.
Procjene govore kako svijet treba ulagati svake godine 5 triliona dolara sve do 2030. godine kako bi umanjili posljedice klimatskih promjena.
4. Zajednička suradnja radi ispunjenja (svih obećanja)
Indija je ovaj tjedan odbacila objaviti cilj ‘net zero’ emisije ugljika i rekla da je za svijet važnije utvrditi put za smanjenje takvih emisija i spriječiti opasan porast globalnih temperatura. Indija, nakon Kine, SAD-a i Europe, najviše doprinosi ispuštanju CO2 u atmosferu.
COP26 još nije ni počeo, a već su se počeli nadmetati tko će kada i na koji način rješavati probleme klimatskih promjena.
Predsjednik Kine, Xi Jinping, koja je najveći zagađivač atmosfere, neće biti prisutan na konferenciji.
Australija neće podržati obećanje, koje predvode Europska unija i SAD-e, da će smanjiti emisije metana za 30% do 2030. godine zbog zabrinutosti oko utjecaja na poljoprivredu. – rekao je premijer Scott Morrison
Novi Zeland, koji kroz svoju mliječnu i ovčarsku industriju emitira velike količine metana, mogao bi se pridružiti dvadesetak drugih zemalja u potpisivanju Globalnog obećanja o metanu.
Emisije metana – koje dolaze iz prirodnog plina, površinskih rudnika ugljena te goveda i ovaca – drugi su najveći uzrok klimatskih promjena iza ugljičnog dioksida (CO2). Zahvaćaju više topline od emisije CO2, ali se u atmosferi razgrađuju brže od CO2.
“Postizanje sporazuma u pregovorima naša je formalna odgovornost kao predsjedništva COP26. To će pomoći u ostvarenju naša druga tri cilja i pokazati svima da se svijet kreće prema otpornoj, ‘net zero’ ekonomiji”. – piše u COP26 ciljevima.
Nismo uspjeli pobijediti klimatske promjene, nismo ih uspjeli zaustaviti, morati ćemo pokušati umanjiti njihov utjecaj na Zemlju. Koliko ćemo u tome biti uspješni, ovisi od svakoga pojedinca na ovoj Zemlji.
Po struci sam prehrambeni tehnolog i radim na mjestu inženjera prehrambene tehnologije u prehrambenoj industriji. Oduvijek me zanima kako nove tehnologije i znanja prenijeti na posao, približiti i opisati ih ljudima. Oženjen sam, imam dvoje djece, kćer i sina. Ne znam pisati, nikada nisam volio pisati. Ne znam C++, Pascal, Javu. Znam ponešto napisati u BASICu i HTMLu. Živio ZX Spectrum! Možete me kontaktirati na društvenim mrežama, samo Twitter, ostale sam izbrisao. Email je isto OK.
